Alat za prilagodljivost

  • Veći tekst
  • Font za disleksiju
  • Podebljanje teksta
  • Crno-bijelo
  • Visoki kontrast
  • Kursor
  • Resetuj
  • Pristupačnost

Društvo

16.09.2023
1026

PREZENTOVAN PROJEKAT REKONSTRUKCIJE SLAVJANSKE ČITAONICE, NAMJENA OBJEKTA I DALJE NEPOZNATA

Projekat rekonstrukcije Slavjanske čitaonice u Dobroti, predstavljen je sinoć u tom objektu zainteresovanim građanima/kama.
U ime inicijatora ovog okupljanja, Savjeta Mjesne zajednice (MZ) Dobrota 1,  prisutne je pozdravio Ilija Mlinarević.

 ,,Ovo je zgrada svih nas, što treba da ostane i da se valorizuje na najbolji mogući način i da  služi za sve aktivnosti koje su još 1862. naši preci vizionarski predvidjeli”, kazao je Mlinarević.

Predstavnica  opštinskog Sekretarijata za investicije Milana Andrić tom prilikom je kazala da još uvijek nije poznata namjena samog objekta.

,,Kao autorka projektnog zadatka predložila sam da prostor ima različite namjene, ali jedan dio će morati da bude korišćen u komercijalne svrhe, kako bi zgrada bila samoodrživa”, pojasnila je Andrić.

Kao pojedinačno kulturno dobro, ovaj objekat štiti Zakon o zaštiti kulturnih dobara.

Konzervatorsko-restauratorski dio projekta predstavile su članice projektnog tima “Restarting ING”, Nikolina i Gordana Ražnatović.

Kako objašnjava Nikolina Ražnatović, objekat uživa zakonsku zaštitu kao pojedinačno kulturno dobro i štiti ga Zakon o zaštiti kulturnih dobara.

,,Pored glavnog arhitektonskog projekta bilo je potrebno uraditi i konzervatorski projekat, kako bi sve intervencije na objektu bile u skladu sa zakonom. Iz tog razloga uz urbanističko-tehničke uslove imamo i konzervatorske koje izdaje Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore, a za ovo područje je nadležna područna jedinica u Kotoru. Tako da smo, vođeni najviše konzervatorskim uslovima, isplanirali inrtervencije na objektu. Nosilac projekta je kompanija “Civil engineer” iz Podgorice, a naša projektantska kuća je bila zadužena za arhitekturu i konzervaciju”, kazala je Ražnatović.

Kako dodaje Gordana Ražnatović, osim rekonstrukcije same zgrade Slavjanske čitaonice, prva faza obuhvata i parterno uređenje oko objekta (dio prema moru), dok će druga faza projekta obuhvatiti uređenje šireg okolnog područja.

,,Objekat je dugo prokišnjavao, pa smo koristili fotografije iz drona i uvidjeli da je krov u veoma lošem stanju. Utvrdili smo da je krovna konstrukcija dosta dobra, ali dok ne krenu radovi i ne ukloni se crijep nismo sigurni da li je to tako. Stolarija je takođe u lošem stanju, a fasada ima oštećenja i na nekim djelovima se nazire prvobitna boja. Uz pomoć starih fotografija vidjeli smo kako su izgledali prozori, škura i ograda koji će nakon rekonstrukcije samog objekta biti identični, dok će se restaurirati  lusteri, djelovi stolarije, portali i rozete. Jedina izmjena će biti na ulazu u centralnu salu, gdje će se raditi izmjena na središnjem dijelu balkona”, objašnjava Ražnatović.

Kako se čulo, struja i voda u ovom objektu biće podijeljena  na tri dijela, što do sada nije bio slučaj, imaće sistem grijanja i hlađenja, a kapilarnja vlaga biće riješena pomoću za to predviđenih materijala.

 Predstavnica izabranog izvođača radova kompanije “Dema”, Zorana Milošević kaže da je predviđeno da radovi traju šest mjeseci.

,,Odgovorni smo za građevinsko-zanatske i konzervatorsko- restauratorske radove. Investitor je dužen da imenuje stručni nadzor i prijavi gradnju kod nadležnog Ministarstva, nakon čega  u roku od 15 dana radovi mogu početi, odnosno može se početi sa ograđivanjem gradilišta i uklanjanjem stvari“, istakla je Milošević.
 
Najviše negodovanja kod prisutnih izazvalo je to što se i dalje ne zna namjena objekta, pa su iznosili brojne predloge. Članovi jedriličarskog kluba „Lahor“, predložili su da prva faza projekta obuhvati i bočne stepenice koje od njihovih prostorija vode do priobalnog puta, jer su one u veoma lošem stanju pošto ih je potkopala voda i mogle bi se uskoro obruštiti. Takođe, navode da se ispod samog stepeništa nalazi kanal koji je začepljen, što u kišnom periodu prouzrokuje poplave njihovih prostorija.
Postavljeno je pitanje i u vezi prilaza za osobe sa invalideitetom (OSI) na što su predstavnice projektnog tima odgovorile da je predviđen, kao i da će objekat imati i prilagođen toalet.
 
 
Tekst i foto: Tamara Vuković

Podijeli na: